Duže vrijeme nismo spominjali Proxmox VE platformu za virtualizaciju i Linux kontejnere, zapravo od zadnjeg predavanja o Proxmox VE platformi iz 6. mjeseca prošle godine. Pošto je naš tehnološki partner Proxmox Server Solutions GmbH od tada napravio mnoge promjene, vrijeme je, a jednim dijelom i naša obaveza, kako bi vas upoznali s novostima. Za one od vas koji su ostali na verziji 3.x, preporuka je prelazak na novu generaciju 4.

Pozivamo vas na CodeCAMP predavanje Distribuirani operacijski sustav – Apache Mesos koje će održati Ivan Turk, sistem administrator u Farmeronu.   Server ili poslužitelj, kao što mu samo ime govori, postoji da bi služio. No često je situacija takva da zapravo mi služimo njemu. Pazimo ga, mazimo, tuniramo i dodajemo mu resurse i strepimo nad njim jer ako otkaže, sve staje. Prije ili kasnije shvatimo da postoji limit u dodavanju resursa u isti server.

U daljem tekstu upoznati ćemo se s jednostavnijim NAS i SAN sustavima, preko malo složenijih (ZFS) sve do onih klasterskih. Potom ćete vidjeti kako rade i što su uopće “Object Storage” sustavi. Što su NAS sustavi ? NAS (Engl. Network Attached Storage) odnosno “mrežno spojena spremišta podataka” osiguravaju nam prostor za spremanje podataka, preko mreže. Ovo su zapravo mrežni dijeljeni sustavi za spremanje podataka, koji rade na razini datoteka (i naravno direktorija) koje pohranjujemo na njih i to preko mrežnih protokola za dijeljenje datoteka.

18.6.2016 održalo se predavanje “Virtualizacija, linux kontejneri i Proxmox VE”.   Pogledajte kako je bilo:   O čemu smo razgovarali ?   Zbog čega uopće koristiti virtualizaciju Upotrebom virtualizacije u odnosnu na tradicionalne sustave, instalirane direktno na hardver: Smanjujemo troškove održavanja Ubrzavamo proces izrade sigurnosne kopije cijelog operacijskog sustava i svih podataka unutar njega. Naime cijelo virtualno računalo je jedna datoteka koja se obično komprimira zajedno sa svim podacima o virtualiziranom hardveru od kojega se “sastoji” to virtualno računalo : disk kontroler, vrsta i veličina diska, količina dostupne RAM memorije, mrežne kartice i sl.

( Zadnja promjena: 03.mj. 2017. )   U toku prošle godine (2015) imali smo predavanje “Kako odabrati ”pravi” mrežni uređaj i u čemu su razlike” a ovom prilikom ću se nadovezati na to predavanje te pokušati objasniti problematiku s kojom se susreću proizvođači mrežne opreme a koja se prenosi do samih korisnika (vas). Dalje u tekstu većim djelom ćemo govoriti o preklopnicima ( switching-u ) a manjim djelom o usmjerivačima ( routing-u )

**Ostvarili smo partnerstvo s tvrtkom “Proxmox Server Solutions GmbH” za platformu Proxmox Virtual Environment **   Pred sam kraj ove godine (21.12.2015), tvrtka “Proxmox Server Solutions GmbH” koja je odgovorna za veći dio razvoja te komercijalnu podršku za “Proxmox Virtual Environment” postala je tehnološki partner inicijativi “Open Source Osijek”.   Pri kraju smo i s pregovorima za proširenje partnerstva na druge usluge i servise tvrtke “Proxmox Server Solutions GmbH” a koji će se realizirati vrlo brzo, pošto smo prošli sve točke provjera i sva potrebna odobrenja.

U toku 2012⁄13 godine, na početku naše suradnje s poduzetničkim inkubatorom (BIOS : http://inkubator.hr/ ), s obzirom na slične ciljeve, odlućili smo se za pilot projekt instalacije i konfiguracije virtualizacijske platforme. Osim virtualizacijske platforme bilo je potrebno nadograditi i rekonfigurirati dio mreže koji je bio naslonjen na virtualizacijsku platformu te druge servise i usluge povezane s njom. Plan je bio da će se platforma na početku koristiti za potrebe BIOS-a te njihovih podstanara i partnera, kojima je trebalo nezahtjevno virtualno računalo ili linux kontejner (kao poslužitelj, za testiranje i razvoj i sl.

Mnogi možda i nisu svjesni ali sve više Linux Distribucija sa svojim novim verzijama prelazi s init-a na systemd.   Ako vam nije jasno o čemu se radi, prvo pročitajte : https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/wiki:knjige:uvod_u_linux#runlevels <= Sve opisano ovdje odnosi se na init i njegovo baratanje s procesima/servisima i daemonima kao i alatima koji su vezani za to (i koji više neće biti u upotrebi uvođenjem systemd-a)   Naime postoji dosta stvari na koje init nije ponudio najbolje riješenje ili riješenje uopće, zbog toga i opravdana tranzicija na systemd.

Vrijeme je ljetnih praznika i godišnjih odmora, te kao što ste mogli pročitati u našim najavama i novostima, predavanja i radionice smo pomaknuli za listopad. U međuvremenu dok čekate nastavak predavanja “Uvod u Linux IV, V, VI” i tko zna koji još dio, knjiga “Uvod u Linux” se polako popunjava. Trenutno je završeno nešto više od polovine planiranih poglavlja (~140 stranica A4 formata).   Za one nestrpljive: dodana su i poglavlja koja ćemo obraditi tek u slijedećim predavanjima, pa se možete bolje pripremiti s pitanjima.

Nakon većeg broja ideja za nešto što ne ulazi u kategoriju kratkih predavanja ili brzinskih radionica, odlučili smo pokrenuti objavljivanje tehničkih tekstova/članaka. Dakle objavljivati ćemo razne teme iz područja tehničkih znanosti u širem smislu riječi (informatika, elektronika, strojarstvo, energetika, …). Da ne bi bilo zabune otvoreni smo i prema “close source” temama. Naime pošto promoviramo “open source”, ideja je zadržana dijeljenjem znanja i informacija, bez obzira da li se radi o tehnologiji koja je “otvorena” ili nije.