Mnogi možda i nisu svjesni ali sve više Linux Distribucija sa svojim novim verzijama prelazi s init-a na systemd.   Ako vam nije jasno o čemu se radi, prvo pročitajte : https://www.opensource-osijek.org/dokuwiki/wiki:knjige:uvod_u_linux#runlevels <= Sve opisano ovdje odnosi se na init i njegovo baratanje s procesima/servisima i daemonima kao i alatima koji su vezani za to (i koji više neće biti u upotrebi uvođenjem systemd-a)   Naime postoji dosta stvari na koje init nije ponudio najbolje riješenje ili riješenje uopće, zbog toga i opravdana tranzicija na systemd.

Možda nije vijest za našu stranicu ali ovo morate pogledati (čak i ako ste već pogledali).   … tužna istina, vrlo često 🙂

Možda niste znali ali neke korporacije, javno (online) objavljuju određene knjižice i knjige, razne upute i prezentacije. Jedna od takvih je i “Redbooks” , koje IBM izdaje pod “IBM International Technical Support Organization” (ITSO).   Kako do online knjiga/prezentacija/uputa/… http://www.redbooks.ibm.com/   Dakle tu se može pronaći za svakoga po nešto, navesti ću samo nekoliko meni zanimljivih knjiga (sa sistemske strane): TCP/IP Tutorial and Technical Overview Introduction to Storage Area Networks and System Networking Understanding LDAP – Design and Implementation Introduction to Grid Computing IPv6 Introduction and Configuration  

Odličan video o tome kako radi CPU (Control Unit, ALU, Registri, …)

 

Bez obzira da li vam je ovo poznato ili nije, preporučam da pogledate.

Naime ovaj video je poseban i po tome što je u nekih 20.  minuta uspio objasniti ono za što su potrebni dani proučavanja (nakon kojih bi vam nešto ionako promaklo).

Naravno, ja to nisam znao. Nisam znao da prilikom registracije nekog mog računa na nekom od beskonačno mnogo servisa na netu, ili prilikom autentikacije na takvim servisima, upisivanje one dvije jednostavne riječi ja zapravo pomažem digitalizirati knjige.

Ipak se kreće, vjerojatno bi Galileo Galilei promrljao i na ovu pomalo nesvakidašnju vijest. Naime, u našoj državi je za potrebe administracije u sustavu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zaživjeo softver otvorenog koda! Naziv projekta je Lana (Linija Automatske Napredne Autentifikacije) i riječ je o e-Government sustavu. Trenutno je u verziji 1.0 no govori se o tome da će se softver s vremenom razvijati (što bi rekli no shit, Sherlock). Tvorci Lana projekta su dečki (a možda i cure) iz Ultima d.

Dakle, želite biti programer? Koliko god Google i sam Internet bio koristan uvijek će ljudi nailaziti i na loše, totalno nekorisne pa čak i pogubne informacije. U potrazi za dobrim i korisnim informacijama, literaturom i nekakvim video tutorijalima na netu u vezi programiranja ili softverskog inžinjerstva općenito nije ništa drugačije.

Mnogi od vas su čuli za knjige kao što su _Sams Teach Yourself Java in 24 Hours _ili, meni najbolja, Sams Teach Yourself C++ in 24 Hours._ _Sličnih knjiga ima na desetke.

BananaBread je 3D  FPS (First Person Shooter) igra koja se pokreće iz web preglednika.

Ona koristi Cube 2: Sauerbraten engine,  koji je pisan u  C++  i OpenGL, te compile-iran pomoću “Emscripten”-a  u JavaScript i WebGL tako da se može pokretati u modernim web preglednicima  korištenjem standardnih web API-ja bez potrebe za bilo kakvim plugin-ima.

Oni koji su bili na našem zadnjem predavanju, “Uvod u Linux”, mogli su svašta čuti i vidjeti. No među tom šumom pojmova, naredbi i aplikacija pisanih za Linux često se ponavlja pojamVi  iliVim .

Nažalost ili možda na sreću, sa Vim aplikacijom morate ovladati kad-tad. Jer tekst editor čete koristiti stalno, a Vi  ili Vim  je uvijek instaliran bez obzira koji GNU/Linux koristite. Kažem na žalost jer je Vi  ili Vim  sve samo ne intuitivan. No višestruko će vam se isplatiti kada jednom ovladate tim alatom. No kao i sve ostalo znanje, i ovo ćete tek shvatiti kada budete radili u IT sektoru.

Jeste li znali da su predavanja, ili barem neka od njih, na Stanford sveučilištu snimana kamerama? I ne samo to, nego su te snimke zapravo dostupne javnosti i to potpuno besplatno.

No ne brinite, ovaj članak nepiše o stvarnom stanju naših fakulteta niti pokušava sugerirati na išta. Cilj ovog članka je da vas uputim na jedno od tih predavanja nazvano Programming Methodology ili metodologija programiranja.